Hajmo da sacuvamo SEVDAH nase dragocjeno blago

World Music sevdah radio samo sevdah..

25.03.2011.

Silvana Armenulić

Silvana Armenulić (rođena kao Zilha Bajraktarević; 18. maj 1939, Doboj, Bosna i Hercegovina - 10. oktobar 1976, Kolari, Srbija), bosanskohercegovačka interpretatorka novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki.

Biografija

Silvana Armenulić je zapravo Zilha Bajraktarević koja je slavu stekla preko noći zahvaljujući pjesmi koja je nadživjela. Svoje arhivske snimke sevdalinki snimila je za arhiv Radio Beograda šezdesetih godina 20. vijeka. Snimila i duete sa raznim izvođačima širom bivše Jugoslavije: Aleksandrom Trandafilovićem (A što ti je mila kćeri jelek raskopčan, Ima dana), Cunetom Gojkovićem (Gdje si, da si moj golube, Kad u jesen lišće žuti), Arsenom Dedićem (Život teče, Sve bilo je muzika), Slavkom Perovićem (Krčmarice, daj mi vina; Kada smo se sreli prvi put; Katerina; Dođi, neznako draga). Snimila također singlicu sa grčkim pjesmama. Život tragično gubi u saobraćajnoj nesreći sa svojom trudnom sestrom i pjevačicom Mirjanom (Mirsadom) Bajraktarević i violinistom Jašarevićem. Iako je poginula davne 1976-te, njene pjesme i dalje traju i smatraju se evergrinom prave narodne muzike.

Najpoznatije interpretacije

Najpoznatije: Djevojka je pod đulom zaspala; Đul Zulejha; San zaspala; Svi dilberi, mog dilbera nema; Bol boluje mlado momče; Pusti me majko (Golube poleti); Bosa Mara Bosnu pregazila i Mene moja zaklinjala majka. Također na gramofonskim pločama snimila i: Zapjevala sojka ptica; Sinoć ja i moja kona; Snijeg pade, drumi zapadoše; Teško meni jadnoj u Saraj'vu sama; Moj dilbere; Djevojka viče s visoka brda; Kraj potoka bistre vode; Sejdefu majka buđaše; Rumena mi ruža procvala; Golube poleti; Vrbas voda nosila jablana; Da sam ptica; Zvijezda tjera mjeseca; A što ćemo ljubav kriti; Niz polje babo idu sejmeni.

Proslavila se interpretacijom novokomponovanih pjesama: Šta će mi život; Ciganine, sviraj, sviraj; Srce gori jer te voli; Nad izvorom vrba se nadnijela; Ludujem za tobom; Sama sam; Rane moje; Dušo moja i brojnim drugim.

25.03.2011.

Ismet Alajbegović Šerbo

Ismet Alajbegović Šerbo je bosanskohercegovački harmonikaš, kompozitor mnogih narodnih tekstova, muzike i poznavalac sevdalinke.

Nakon što je godinama svirao po sarajevskim kafanama i sijelima, Šerbo je 1945. godine postao jedan od prvih muzičara Radio Sarajeva. Sa Zaimom Imamovićem svirao je u duetu harmonika Alajbegović-Imamović, da bi se kasnije Imamović izdvojio u prvu veliku pjevačku zvijezdu sarajevskog radija, a Alajbegović postao vođa orkestara, aranžer i autor.

Kao jedan od neprevaziđenih poznavalaca sevdalinke, što je tvrdio i sam Safet Isović u jednom intervjuu, Alajbegović je učinio mnogo na harmonizaciji te pjesme. Izgradio je poseban stil na harmonici, bez virtuoznih pasaža i vrtoglavih kola koja su kasnije proslavile harmonikaše kao što su Jovica Petković i dr. Šerbin stil bio je mnogo primjereniji sevdalinci, onakvoj kako su je pjevali stariji pjevači - poravno, bez napora, uvijek oslanjajući se na melodiju pjesme kao na osnovu improvizacije. Moglo bi se čak reći da je Šerbino sviranje (ako izuzmemo harmonijsku potku koju daje harmonika) od svih harmonikaša ponajbliže pratnji sevdalinke uz saz. Šerbina harmonika nije ona bučna mješina zbog koje bi pjevač morao vrištati. Takvo sviranje harmonike prije Šerbe naprosto nije zabilježeno.

Potaknut uspjehom autorskih radova Joze Penave, Jovice Petkovića i Zaima Imamovića, Šerbo je i sam komponovao sevdalinke. Neke od njih rađene su na brzu ruku, za festivale narodne muzike. Neke su, opet, izuzetno uspjele kreacije stilski izuzetno bliske tradicionalnoj sevdalinki. Šerbina specijalnost bila je ipak harmonija i iznalaženje inovativnih harmonijskih rješenja koja su uvijek zadržavala lagani bosanski narodni melos utemeljen sevdahom.

Pjesme [uredi]

Neke od njegovih najuspjelijih pjesama ukazuju na to:

25.03.2011.

Hanka Paldum

Hanka Paldum je bosanskohercegovačka pjevačica i jedna od najeminentnijih interpretatora bosanske sevdalinke.
djetinstvo.
Rođena je 28. aprila 1956. u gradu Čajniče, od oca Muje i majke Pembe. Kada je imala sedam godina, sa porodicom se seli u Sarajevo. Od prvog razreda osnovne škole je pjevala u školskom horu. Često je nastupala kao solista na školskim priredbama, pjevajući sevdalinke. Na nagovor brata Smaila počela je da pjeva za KUD "Bratstvo", u kojem je on bio član. Nakon smrti oca upisala je Srednju trgovačku školu i uključila se u KUD “Ivo Lola Ribar”.

Karijera

Sa 18 godina se prijavila i prošla na audiciji Radio Sarajeva, gde je napravila prve snimke. To su bile sevdalinke, a prva koju je snimila bila je „Moj beharu, ko li mi te bere“. Pobjeda na festivalu amatera pjevača „Pjevajmo danu mladosti“ omogućila joj je da snimi prvu singl ploču „Pokraj puta rodila jabuka“ 1975. godine za sarajevski Diskoton. Nakon toga je snimila singl ploču sa dvije pjesme „Ljubav žene“ i „Burmu ću tvoju nositi“ uz pratnju Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Sarajevo.

Upoznaje kompozitora Mijata Božovića koji joj je napisao pjesmu „Zelene oči“ koja je postala veliki hit u tadašnjoj Jugoslaviji. Nedugo nakon toga nastupila je na Ilidžanskom festivalu sa pjesmom „Ja te pjesmom zovem“. Nakon dugogodišnjeg zabavljanja sa Muradifom Brkićem udala se za njega, a potom je krenula i na jugoslovensku turneju kao gost Mehe Puzića. 1979. godine Muradif i Hanka osnivaju diskografsku kuću “Sarajevo Disk“. Milić Vukašinović, koji je snimio album svoje grupe “Vatreni poljubac“ za njihovu diskografsku kuću, napisao je Hanki pjesmu “Voljela sam, voljela” koja je postala veliki hit, a Hanka je dobila Oskar popularnosti za pjevačicu godine.

Poslije toga snima još jedan singl “Odreću se i srebra i zlata“ , a 1980. izlazi joj prvi album “Čežnja“. Najveći hit sa ovog albuma bila je pjesma “Crne kose“. Uslijedila je turneja po Jugoslaviji koja je počela u Beogradu, u Domu sindikata gdje je Hanka održala prvi solsitički koncert. Godine 1982. izlazi joj drugi album “ Sanjam“ na kojem je kompletan autor bio Milić Vukašinović, a pjesma “Ja te volim“ bila je veliki hit. Album je prodat u tiražu preko milion i po primjeraka. Ponovo je uslijedila turneja širom Jugoslavije.

Ponovo dobija Oskar popularnosti, a nastupa i na "Poselu 2O2" Radio Beograda, kao i na festivalima "MESAM" i "Ilidža". Godine 1983. prelazi u beogradski Jugodisk. Za taj transfer iz jedne u drugu produkcijsku kuću potpisuje najveći estradni novčani ugovor u SFRJ. Jugodisk izdaje album " Dobro došli prijatelji" na kojem je ponovo kompletan autor muzike i teksta Milić Vukašinović. Singl "Sjajna zvijezdo" a potom i album " Tebi ljubavi“ izdaje 1984. Najveći hit sa albuma je bila pjesma autora Miše Markovića “Pamtim još“ sa kojom je nastupila na MESAM-u.

Godine 1984. sa ansamblom „Južni vetar“ snima album “Nema kajanja“. Kompozitor većine pjesama je Miodrag Ilić.

Na festivalu “Vogošća1986. pobjeđuje sa pjesmom “Bolno srce“ i izdaje istoimeni album, na kojem je obnovila saradnju sa Milićem Vukašinovićem. Nakon nastupa na festivalu “Ilidža” sa pjesmom “Ne kuni ga majko“, 1988. izlazi album “Gdje si dušo“ na kojem je autor Perica Simonović. Godine 1989. izlazi album “Kani suzo izdajice” na kojem sarađuje sa Ibrom Mangafićem. Na festivalu “Vogošća” pobjeđuje sa pjesmom “Pokloni mi noćas dušu”, a 1990. izlazi album “Vjetrovi tuge”. Godine 1991. dobija poziv od reditelja Benjamina Filipovića da se pojavi u filmu “Praznik u Sarajevu“.

U aprilu 1992. godine u Sarajevu pojavila se pred skupštinom na građanskom protestu protiv rata i otpjevala čuvene stihove: "Musliman, Srbin i Hrvat, sve je to narod moj" iz svoje pjesme "Bosna je majka moja" i na taj način izrazila nezadovoljstvo blokadom Sarajeva. Ratne godine provela je u opkoljenom Sarajevu, a 1993. bila je u žiriju izbora za mis opkoljenog Sarajeva. Po završetku rata, 1996. godine održava solistički koncert u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Dvadesetogodišnjicu svog rada obilježila je 1999. nizom koncerata u dvorani “Bosanskog kulturnog centra” u Sarajevu, a iste te godine izdala je album “Nek’ je od srca“ na koje su autori pjesama bili Hari Varešanović, Alka Vuica, Amir Kazić Leo i drugi. Najveći hitovi su bile pjesme “Svaka rijeka moru stići će“ i “Crni snijeg“, duetska pjesma sa Harijem Varešanovićem. Album „Džanum“ izlazi 2001. godine, a objavljuje ga i za područje Srbije. Godine 2003. izlazi album “S kim si takav si“, a 2004. dobija “Zahvalnicu grada Sarajeva“ za lično zalaganje i doprinos u oblasti kulture grada Sarajeva. U novembru iste godine održala je solistički koncert u sarajevskoj “Zetri”. Gosti na koncertu bili su Alka Vujica, Halid Bešlić, Esma Redžepova, Saša Matić, Milić Vukašinović i Josipa Lisac koji su pjevali sa Hankom u duetu.

Nastupa na Radijskom festivalu BiH u Tuzli sa pjesmom “Dođi” i na festivalu zabavne muzike “Bihać 2006” na kojem izvodi pjesmu “Ja nemam snage” u duetu sa autorom pjesme Don Almirom. Krajem 2006. izlazi album “Žena kao žena” u izdanju "Hayat produkcije". Autori nekih od pjesama su Nazif Gljiva, Milić Vukašinović, Zlatan Fazlić – Fazla, Al Dino i drugi. Neke pjesme sa albuma su snimane u Njemačkoj.

Diskografija

Singlovi

  • Burmu ću tvoju nositi / Ljubav žene (1973)
  • Još te volim / Živim za nas dvoje(1974)
  • Sve sam tebi dala / Voljela sam oči nevjerne (Zelene oči) (1974)
  • Ja te pjesmom zovem / Pokraj puta rodila jabuka(1975)
  • Plakat ću danas, plakat ću sutra / Ne vraćaj se više (1975)
  • Procvala ruža / Sunce grije (1975)
  • Vojnik na straži / Vrbas (1976)
  • Sve je prošlo kao pjesma / Gdje si srećo (1977)
  • Ti si mi sve / Dosta je bilo ljubavi (1978)
  • Voljela sam, voljela / Ispijmo jednu čašu (1979)
  • Odreću se i srebra i zlata / Potraži sreću (1979)
  • Nikad više / Kamo sreće da ga nisam srela (1981)
  • Sanjam / Uzalud mi tražiš oproštaj

Albumi 

  • Iz Bosanske sehare (1979)
  • Čežnja (1980)
  • Sanjam (1982)
  • Dobro došli prijatelji (1983)
  • Tebi ljubavi (1984)
  • Nema kajanja (1985)
  • Bolno srce (1986)
  • Gdje si dušo (1988)
  • Kani suzo izdajice (1989)
  • Vjetrovi tuge (1990)
  • Uzalud behari mirišu (1992)
  • Stežem srce (1995)
  • Nek' je od srca (1998)
  • Džanum (2001)
  • S' kim si, takav si (2003)
  • Žena kao žena (2006)
  • Sevdahom kroz vrijeme(2007)
  • Hanka Uživo (2007)
  • Sevdah je ljubav (2008)

Ostalo 

  • Sjajna Zvijezdo (sevdalinke uz pratnju Omera Pobrića)
  • Najljepše pjesme 1
  • Najljepše pjesme 2
  • Iz Kulturne Baštine BiH (Sejo Pitić i Hanka Paldum)
24.03.2011.

Nada Mamula

Nada Mamula (Beograd, 1927. - Beograd, 2001.) je jedna od naših najboljih izvođača sevdalinki.

Svoju karijeru započinje u Radio Beogradu, gdje, kao Nada Vukićević (djevojačko ime) polaže audiciju 1946. godine. Ubrzo nakon udaje za Nikolu Mamulu i prelazi u Sarajevo. Na Radio Sarajevu je odmah primaju. Prva sevdalinka koju je otpjevala bila je "Ah meraka u večeri rane". U arhivama Radio Beograda, Radio Novog Sada i Radio Sarajeva je ostavila preko 150 interpretacija sevdalinki, kao i tradicionalnih pjesama sa prostora Srbije. Bila je jedan od najpopularnijih pjevača ondašnje Jugoslavije.

Njena diskografska zaostavština nije velika (izuzimajući trajne snimke u arhivama radio stanica): dvije velike LP ploče izdate za diskografsku kuću "Jugoton" iz Zagreba, četiri LP-ja izdata u Americi, Kanadi, Holandiji i Bugarskoj, te desetak singl ploča. Nada Mamula je bila velika pjevačica, širokog glasa, dugog alta, nedostižnog osjećaja za sevdah i sevdalinku.

Umrla je u Beogradu 2001. godine.

Najpoznatije interpretacije

24.03.2011.

Zekerijah Đezić

Zekerijah Đezić (Janja, 14. novembar 1937 - Sarajevo, 17. oktobar 2002) je bio bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj.

Prvi je Tuzlak čiji je glas snimljen na gramofonskoj ploči, a i izvođač je prve novokomponovane tuzlanske sevdalinke "Tuzlanka se Sarajkama hvali" 1964. godine. Nakon teške bolesti, 17. oktobra 2002. preminuo je u Općoj bolnici u Sarajevu. Sahranjen je 19. oktobra 2002. na Alifakovcu. Posthumno mu je dodijeljena nagrada "Davorin 2003" za afirmaciju originalne bosanskohercegovačke muzike.

[uredi] Najpoznatije interpretacije

24.03.2011.

Meho Puzić

Meho Puzić je poznati intepretator bosanske sevdalinke. Rođen je u Odžaku 24. jula 1937. godine, preminuo u Odžaku 25. juna 2007. godine.

Sahranjen je na starom mezarju (Sokak Puzića) u Odžaku.

Najveći hitovi su mu bili:

  • Budila majka Mehmeda
  • Žena prijatelja mog
  • Mi Bosanci delije
  • Il me ženi il tamburu kupi
  • Snijeg pade na behar na voće
  • Pita Hanka Halil Mehandžiju
  • Volim majko siroticu
  • Grijeh je mlado ne ljubiti
  • Poruka šehida
  • O majko, majko
  • Moj brate u tudjini
  • Hitao je sinak majci
  • Šta cu kući tako rano
  • Plakala si sinoć
  • Gledaj me draga
  • Gore tvoja pisma
  • Ramazan dolazi
  • Nije ona svemu kriva
  • Samo Bosnu ne dirajte
  • Bosna suza nema više, itd.
Meho Puyic je bio popularni Yugoslovenskih pevaca umro je nesrecno kao poslednji boem
24.03.2011.

Nedžad Salković

Nedžad Salković (1. juni 1940. Tuzla, BiH), jedan je od naših najpoznatijih interpretatora sevdalinke. Pjesma, posebno sevdalinka, od njegove je najranije mladosti njegov životni saputnik, ili kako ima običaj da kaže To je moj dobri Ahbab. Po mnogima pripada u jednog od najboljih tumača muzičke filozofije bosanske sevdalinke. Zbog svog elegantnog i profinjenog nastupa na pozornici i pred TV kamerama kolege su ga često zvale princom bosanske sevdalinke.

Sa nepunih osamnaest godina, 1. aprila 1958. godine po prvi put nastupa na valovima Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom "Omer-beže". Od tada počinje njegov uspon ka vrhu domaće estradne scene, gdje se drži i danas.

Diskografija

Snimio je preko 60 albuma, objavljenih na svim vrstama nosača zvuka, a pojavljivao se i u brojnim televizijskim emisijama.

Uspjesi

Nedžad Salković dobitnik je preko 30 festivalnih nagrada, ponijevši istovremeno i niz srebrenih, platinastih i dijamantnih ploča za svoj diskografski uspjeh. Od ostalih nagrada izdvajaju se:

  • Estradna nagrada Jugoslavije 1986. godine
  • Estradna nagrada Bosne i Hercegovine

Također je dobitnik velikog broja društvenih priznanja, među kojima su:

  • Oktobarska plaketa grada Tuzle 1982. i 1999. godine
  • Orden Bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem 1987. godine.
24.03.2011.

Zehra Deović

Zehra Deović, jedna je od najpoznatijih interpretatorica sevdalinki. Rođena je 1938. u Foči.

Na programu nekadašnjeg Radio Sarajeva još je od 1960. snimala isključivo bosanske sevdalinke. Pjevajući repertoar tradicionalnih bosanskih ljubavnih pjesama obišla je po nekoliko puta sve kontinente. Zastupala je bivšu Jugoslaviju na više internacionalnih festivala etno muzike. Snimila je nekoliko ploča i singlova. Za 38 godina rada na Radiju, ostavila je značajan broj arhivskih snimaka sevdalinki, od kojih je veliki broj vrhunske kvalitete. Dobitnica je Estradne nagrade Jugoslavije i Estradne nagrade BiH. Živi i radi u Sarajevu.

[uredi] Detalji umjetničke karijere

Osim tradicionalnih bosanskih pjesama sevdalinki Zehra Deović je aktivno učestvovala i u snimanju pobožnih pjesama-Ilahija i kasida,sa kojima se pojavila kao učesnik brojnih festivala Ilahija i kasida, večeri duhovne muzike i sl. Što se tiče sevdaha i sevdalinke Zehra je najpoznatija po izvođenju pjesme "Da sam ptica", koju je snimila u tri audio verzije, i za koju je uradila nekoliko video spotova. Osim ove pjesme, sevdalinka koja joj je obilježila karijeru je svakako "Dvije su se vode zavadile", koju je snimila u više verzija i za koju je uradila arhivski video spot. Ovaj spot je inače sniman u Foči, Zehrinom rodnom gradu, kome je poklonila drugu verziju ove pjesme. Primadona bh sevdaha Zehra Deović je uzela učešće i u brojnim humanitarnim aktivnostima i učestvovala na brojnim humanitarnim koncertima. Jedan od najznačajnijih humanitarnih projekata je snimanje patriotske pjesme "mladost moga Sarajeva", za koju je snimljen i spot,a koja je podrška izgradnji memorijalnog centra Kovači-Sarajevo.

[uredi] Aktivnosti

Danas Zehra Deović još uvijek aktivno radi. Novi cd, koji će izaći zajedno sa dva antologijska cd-a sevdaha se priprema. Zehra je također nastupala na večerima sevdaha u Hrvatskoj 2007. i 2008. godine,a pozvana je i na festival Balkan Fever Beč 2009., u sklopu čije će festivalske večeri predstaviti svoj dugogodišnji muzički opus.

Zehra Deović je 2005. godine dobila i Grand Prix nagradu za životno djelo u kategoriji sevdaha.

[uredi] Najznačajnije izvedbe

Pored navedenih pjesama tu je još stotinjak drugih koje je Zehra Deović snimila za 50 godina rada na estradi, a od kojih se velik broj nalazi na Antologijama sevdalinke u izdanju BHRT-a, ali i drugim mnogobrojnim kompilacijama sevdaha.

23.03.2011.

Zaim Imamović-u stabolu na bosforu

23.03.2011.

hajmo da sacuvamo SEVDAH nase dragocjeno blago

ovu stranicu mozete naci i na facebooku postanite clan ove grupe sacuvajmo nasu tradiciju
i dokazimo da nismo zaboravili nasu umjetnost koja se godinama cuva i njeguje...
http://www.facebook.com/login/setashome.php?ref=home#!/group.php?gid=223957859246


Noviji postovi | Stariji postovi