Hajmo da sacuvamo SEVDAH nase dragocjeno blago

World Music sevdah radio samo sevdah..

27.03.2011.

KAD JA PODJOH NA BEMBASU-HIMZO POLOVINA

Kad ja podjoh na Bembasu
na Bembasu na vodu
ja povedoh bijelo janje
bijelo janje sa sobom.

Sve djevojke Bembaske
na kapiji stajahu
samo moja mila draga
na demirli pendzeru.

Ja joj je rekoh; dobro vece,
dobro vece, djevojce.
ona meni; do'j, dovece,
do'j dovece, dilberce.

Ja ne dodjoh prvo vece,
vec ja dodjoh sutradan
ali moja mila draga
za drugog se udala.

27.03.2011.

Jovica Petković

Jovica Petković spada u grupu poznatih muzičara kao što su Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula i ostali. Časove harmonike uzimao je kod poznatog harmonikaša Drage Keca, pa samim time postao je poznati dobri harmonikaš, a njegovi foršpili i improvizacije koje je svirao između strofa postale su poznate muzičke minijature. Bio je poznat po tome što skoro nikada nije griješio dok je svirao i uvijek se vješto snalazio na svom instrumentu.

Jovica Petković rodio se u Smederevu, no svoju karijeru izgradio je u Beogradu gdje je svirao po mnogim restoranima. Njegov uspjeh i slava doveli su ga poslije čak i do Sarajeva gdje je prvu saradnju započeo sa pjevačem Zaimom Imamovićem. Tako Petković dospijeva i na Radio Sarajevo koje je u to vrijeme postojalo tek godinu dana i tražilo razne muzičare. Svojim talentom zadovoljio je komisiju na audiciji, ali pošto muzički nije bio školovan morao je prvo da uči note i muzičku teoriju, da bi na kraju postao vrhunski muzičar.

27.03.2011.

Azemina Grbic-Dosli dani tugom rasplakani

27.03.2011.

Hanka Paldum-Pod Tuzlom se zeleni meraja-Meraklije

27.03.2011.

Nedžad Salković

Nedžad Salković (1. juni 1940. Tuzla, BiH), jedan je od naših najpoznatijih interpretatora sevdalinke. Pjesma, posebno sevdalinka, od njegove je najranije mladosti njegov životni saputnik, ili kako ima običaj da kaže To je moj dobri Ahbab. Po mnogima pripada u jednog od najboljih tumača muzičke filozofije bosanske sevdalinke. Zbog svog elegantnog i profinjenog nastupa na pozornici i pred TV kamerama kolege su ga često zvale princom bosanske sevdalinke.

Sa nepunih osamnaest godina, 1. aprila 1958. godine po prvi put nastupa na valovima Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom "Omer-beže". Od tada počinje njegov uspon ka vrhu domaće estradne scene, gdje se drži i danas.

Diskografija

Snimio je preko 60 albuma, objavljenih na svim vrstama nosača zvuka, a pojavljivao se i u brojnim televizijskim emisijama.

Uspjesi

Nedžad Salković dobitnik je preko 30 festivalnih nagrada, ponijevši istovremeno i niz srebrenih, platinastih i dijamantnih ploča za svoj diskografski uspjeh. Od ostalih nagrada izdvajaju se:

  • Estradna nagrada Jugoslavije 1986. godine
  • Estradna nagrada Bosne i Hercegovine

Također je dobitnik velikog broja društvenih priznanja, među kojima su:

  • Oktobarska plaketa grada Tuzle 1982. i 1999. godine
  • Orden Bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem 1987. godine.
27.03.2011.

Vesna Hadzic-djevojka je zelen bor sadila

27.03.2011.

Mostar Sevdah Reunion

Mostar Sevdah Reunion je muzički sastav iz Mostara, Bosna i Hercegovina, čiji se muzički izraz gotovo u cijelosti sastoji od sevdaha, sevdalinki i romske muzike u modernim aranžmanima. Možda je najbolji opis muzike Mostar Sevdah Reuniona "Balkanski blues". Sastav čine Mišo Petrović (gitara),Sandi Duraković (gitara), Nermin Alukic Cerkez (vokal i gitara) , Elmedin Balalic Titi (vokal i harmonika), Marko Jakovljevic (bas), Gabrijel Prusina (klavir) i Senad Trnovac (bubnjevi).

Historija

Idejni začetnik sastava je Dragi Šestić, producent i menadžer benda. Prvi album je snimljen u Centru Pavarotti u Mostaru i izdan je 1999. godine za izdavačku kuću World Connection iz Holandije. Slijedi saradnja s Šabanom Bajramovićem i izdavanje drugog albuma. Nakon prekida saradnje s Šabanom Bajramovićem, Dragi Šestić 2002 godine otkriva Ljiljanu Buttler i snima dva albuma (The Mother of Gypsy Soul i The legends of Life) za Snail Records. Između dva albuma s Ljiljanom Buttler, snimljen je album A Secret Gate 2003 godine. 2006 izlazi ponovo album sa Šabanom Bajramovićem , a 2007 Cafe Sevdah kojim je bend prezentirao najnovije pjevačko otkrovenje iz Prijedora-Nermina Alukića Čerkeza.

Diskografija

  • Mostar Sevdah Reunion
  1. "Mostar Sevdah Reunion" (1999.) World Connection
  2. "A Secret Gate" (2003.) Snail Records
  3. "Cafe Sevdah" (2007.) Snail Records
  4. "Emina" (2008.) Snail Records
25.03.2011.

kolo-Omer Pobric

25.03.2011.

Omer Pobrić

Omer Pobrić, maestro bosanske sevdalinke i jedan od njenih najznačajnijih kompozitora, rođen je u Tešnju 8. septembra (neki izvori navode i 8. august) 1945. godine, gdje je završio osnovnu školu i proveo svoje djetinjstvo. Srednju školu završava na Ilidži, pokraj Sarajeva. U Sarajevu je apsolvirao na Prirodno-matematičkom fakultetu, odsjek biologija-hemija.

Ljubav prema muzici naslijedio je od majke Zlate i brata Rušte. Na pitanje kada je počeo svirati, uvijek je odgovarao: "Ne znam, ja sam zajedno s harmonikom rastao u majčinom krilu". Bio je osnivač i direktor Instituta sevdaha koji se nalazi u Mulićima, Visoko, gdje je i živio. U svojim knjigama je zabilježio skoro 1.000 sevdalinki.

Preminuo je 20. januara 2010. u toku vožnje, na putu Sarajevo - Visoko.

25.03.2011.

Emina kontekst pjesme

EMINA, kontekst pjesme

Analizirati Eminu, Santicevu ponajslavniju pjesmu, koju svi znamo napamet, i nebrojeno puta smo je pjevali, to izgleda kao posao unaprijed promasen, jer zar bi icija analiza, ne znam koliko pronicljiva, o toj pjesmi mogla da nam ista kaze sto unaprijed nismo, na ovaj ili onaj nacin znali ili naslucivali?

Pjesma je davno usla u nas trajni duhovni prtljag, stoputa nam grijala dusu svojim starinski prisnim sjajem, na sto nacina se ispreplela sa nasim zivotima, i sada u to zivo tkanje zarezati analitickim skalpelom, ne, zbilja, to ne moze izdobriti.

Ipak, sve sto rekoh, tek djelimicno je tacno. Razumijem da idole ne bi trebalo dirati rukama - ostaju bez pozlate, ali upravo to sto pjesmu znademo naizust - izaziva opravdanu sumnju da smo je prestali dozivljavati kao knjizevni tekst. Primamo njene rijeci ne pitajuci sta znace, uzimamo ih po njihovoj nominalnoj vrijednosti, kao sto po nominalnoj vrijednosti uzimamo danasnje stotinarke, ne osvrcuci se sto su gotovo izbjeglicki iscijepane i isfucane. Emina je tekst posvecen nasom upotrebom, sto znaci da u njoj vidiino vise od obicne pjesme, ali bas je to razlog sto smo u njoj prestali da vidimo - pjesmu. To jest, knjizevni tekst sacinjen po odredjenim pravilima. Cak i pomisao da je sacinjena zvuci nam pomalo bogohulno, stoga smo je u svom dozivljaju "unaprijedili" u napola narodnu pjesmu, htjeli bismo u njoj vidjeti nesto samotvorno, nesto samo od sebe nastalo, a ne izmajstorisano. Santic je tu samo onaj kroz cija se usta pjesma kazala. I Emina, zapravo, spada u pjesme koje je ubila nasa navika, stoga bi analiza trebalo da potrazi mogucnost njenog vaskrsavanja, da nam vrati prvotno osjecanje za nju, da nas suoci sa nacinom kako ju je pjesnik zaista napravio, odbacujuci pritom sve sto smo naknadno stavljali u tu pjesmu, s manje ili vise opravdanja.

Pjesmi cu pristupiti iz jezickog ugla. Ako dovoljno sabrano naperimo sluh, odmah cujemo jezicku aritmiju, to jest, smjenjivanje dva glasa medjusobno oprecna, koji se sudaraju. U prvoj strofi, jezik je umiven, poetican, s dozom svecanosti: jedna uravnotezena recenica proteze se kroz cetiri stiha, sa turcizmima stavljenim u rime, to jest na povlastena mjesta u strofi, sto cini osjetnijim njihovo prisustvo u pjesmi, cime se podvlaci njihov smisao, i onaj skriti i onaj izriciti: boravak u "hamamu" cini covjeka erotski osjetljivijim i ranjivijim (sjetimo se Bore Stankovica i njegovih hamama prelivenih mocnom erotikom); "imam" je institucija koja, precutno, stoji na putu ostvarenja pjesnikove ljubavne ceznje, neka vrsta nevidljivog zida izmedju pjesnika i djevojke i "jasmin", i njegov miris, prirodno idu uz ljubavna ceznuca, ali i uz opjevanu junakinju: Santic je u pjesmi Pod beharom to dvoje izjednacio:

Pa jos kako ovdje mirise meleksa,
I zelena trava od pamuka meksa,
I bijeli cvijet tresnje i jasmina,
Ko mahala kojom prolazi Emina.

To se moze reci da je rima hamama-imama zatvorila krug smisla utemeljenog na jedinstvu i slivanju.

Noviji postovi | Stariji postovi